nedjelja, 29.01.2012.

...zemlja krvi i meda....

PSI RATA

Psi rata su zalajali....iz utrobe prestravljene matere cuje se krik nerodjenog diteta....
Sve je utihnulo ....u samrtnoj tisini odzvanja jeka.....ubij.....satari....!!
Zviri ljudske , digle su glave.....njuse krv....nevinu.....toplu....
Razjapile su celjusti .....reze....urlicu.....kunu....proklinju....!!
Oci nasih mrtvih ratnika u grobovima placu......suzama njemim.....
Zar zivot svoj su dali utaman.....mrtve usne ....odgovor istu....?!
Zar krv su svoju lili .......za koga....raspuklim glasom .....u tisini vicu !!

Psi rata su zalajali....od uzasa .....nebo nad nama se raspuklo....a
zrak se pretvorio u tisucu plamtecih oganja.....sto...pecu...razdiru....!
Pomahnitali stvorovi , pesnice stiscu......u mrznji vicuc.....unisti...zakolji...!!
Raspadnute lesine iz grobova dizu....nevidec....dok oni stoje..........da
svi su krenili dalje ...!!!
Matere nase....u crno zavijene.....krunicu prebiruc..... tiho Boga mole......
da zastiti ovu nasu zemlju krvi i meda.....da joj vjecnoi sja......zlatno.....
Sunce slobode.....

- 01:23 -

Komentari (37) - Isprintaj - #

<< Arhiva >>

  siječanj, 2012 >
P U S Č P S N
            1
2 3 4 5 6 7 8
9 10 11 12 13 14 15
16 17 18 19 20 21 22
23 24 25 26 27 28 29
30 31          

Veljača 2012 (3)
Siječanj 2012 (3)

Opis bloga




Modri odraz vilinske planine....
zagrljene blistavim kaskadama
smaragdne rijeke.....

Od svega po nesto...
xxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxx

Sve napisano na ovemu blogu
je autorsko djelo , a time i
zasticeno autorskim pravima.....

Osim ako nije drugcije
navedeno...

xxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxx

Linkovi

GOSPE RIBARA, TEŽAKA

Gospe slušaj šapat mora,
jecaj škrapa, drhtaj broda.
I posveti naša poja,
da nam uvik bude roda.

Gospe slušaj vapaj bure,
koja ne da živit, spati.
Te odagnaj dane sure,
i bonacu hridi vrati.

Gospe ribara, težaka,
gospe naša divna mati.
Neka zasja tvoja zraka,
mole te ponosni Hrvati

Gospe gledaj suve mriže,
parangale, vrše, osti.
Ribar šuti, gnjev ga stiže,
i običnim danom posti.

Gospe spasi našu viru,
široki su ti hrvatski žali.
Gospe kaži pute k miru,
da nas sutra ne prikriju vali.

Gospe ribara, težaka,
gospe naša divna mati.
Neka zasja tvoja zraka,
mole te ponosni Hrvati.

šmrika


VILA VELEBITA

Tisina pritisce mi misli
san se trza i otimlje...
poput ljubavnika
milujuc mi kapke pospane...

.......Ali....ne...
U kutu duse osjetih sum...
treptajem oka opazih
bice cisto , prekrasno...
satkano od svjetlosti
njezne...mekane...

Na umnom celu
kruna joj blista...
oko vitkog vrata
koralja CRVENOG niska...

Na BIJELE grudi
ruke je u molitvi sklopila...
dok je iz PLAVOG mora
meni u sne dohodila....

...Ja sam vila
Velebita stine...
...Cuvajte mi
nase rodne njive...
...Cuvajte mi
i sume i gore...
...uzburkano
nase plavo more...

...Zaklinjem Vas
bozijom milosti...
...svoje nedaj
tudjim se ne hvasti...

Tako zborec
Velebita vila...
u more je
plavo zaronila...




necmenjanka

ČUVARICE

Matere nase
U crno zavijene
Krunicu prebiruć
Tiho moleć Boga

Čvršće od stijene
Uspravno stojeć
One branik su
Doma svoga

Nema zemne divote
Bez ljubavi i žrtve
Zato ognjišta čuvajuć -
Mole se za mrtve....



necmenjanka